Gradić Mošćenice svoje korijene ima još u prapovijesti, kada se ova pozicija na uzvisini nad morem koristila kao utvrđeno gradinsko naselje. U doba sigurnosti koju je pružala rimska vladavina, stanovništvo se sa ovih utvrđenih pozicija seli bliže moru, no zidine ponovno dobivaju na značaju u srednjovjekovlju od kada možemo pratiti razvoj današnjeg utvrđenog grada. Mošćenice se spominju prvi put 1374. godine u oporuci grofa Ugona iz Duina, a 1395. u Kožljačkom razvodu u kojem se utvrđuju postojeće granice između kaštela Kožljak i Mošćenica.
U srednjem vijeku grad je funkcionirao kao komuna koja je zajednički raspolagala zemljištem i ostalom imovinom prema odredbama Mošćeničkog zakona, odnosno Statuta. Tragovi ovakvog gospodarenja i dalje se nalaze u okolnom krajoliku u vidu tisuća suhozidnih terasa koje su predstavljale gospodarski temelj ovog agrarnog gradića. Danas ih nažalost u najvećoj mjeri prekriva gusta šuma lovora i hrasta črnike
